Povijest

Povijest

Nastanak grada Šibenika vezan je za Tvrđavu (kaštel) svetoga Mihovila, središnju točku fortifikacijskog sustava, koji čine i Tvrđava svetoga Ivana, Tvrđava Barone i Tvrđava svetoga Nikole, a koja je uz Katedralu svetoga Jakova, najprepoznatljiviji simbol grada Šibenika, prvi puta spomenutog na Božić 1066. u darovnici hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV.
Podno bedema grada, pod stijenama na kojima grad leži, razvija se srednjovjekovni Dolac, naselje ribara, trgovaca i pomoraca Šibenika. U najstarijem dijelu, u Podstinju, gdje je smještena Villa Pergola bila je prva šibenska luka i brodogradilište.
Svega nekoliko koraka dalje nalazi se živopisni srednjovjekovni trg između Katedrale svetoga Jakova i Gradske vijećnice, gdje se odvijao velik dio javnog života grada. Sama katedrala, građena 105 godina u gotičko-renesansnome stilu, najznačajnije je graditeljsko i umjetničko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na području Hrvatske. Godine 2006. uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Zahvaljujući Katedrali i odnedavno također upisanoj Tvrđavi svetoga Nikole, Šibenik se našao među pet gradova u svijetu s dva lokaliteta upisana na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine
Sredinom 19. stoljeća u Podstinje doseljava obitelj Bujas, u kuću koja će kroz nekoliko generacija postati poznata pod imenom Kuća Bujas-Ronteć.
U Drugome svjetskom ratu, na blagdan sv. Luce, 13. prosinca 1943. Šibenik je u teškom savezničkom bombardiranju pretrpio velike materijalne i ljudske žrtve. Porušen je veliki dio stare gradske jezgre, Gradska vijećnica srušena je do temelja, a kuća Bujas-Ronteć je također pogođena. U kući se nalazilo sklonište za 42 Dolačana, djece i odraslih, koji su, iako je kuća srušena do temelja – svi preživjeli. Stijena koja je zaštitila Dolačane sačuvana je unutar Ville Pergole, te danas pruža hlad i osvježenje gostima i prijateljima.

REZERVIRAJ